Zašto vas nizak zračni tlak čini pospanima i iscrpljenima

Mnogi primijete isto kad nebo pobijeli i oluja se bliži: kapci postanu teški, misli usporene, a običan dan kao da se prehodava kroz gusti med. Taj val pospanosti i manjka energije često se veže uz pad atmosferskog tlaka. Osjećaj je stvaran i široko prijavljen, ali stvarni uzroci su višeelemenatni nego što glasi najjednostavnije objašnjenje.

Što znači nizak tlak

Atmosferski tlak je težina zraka iznad nas. Na razini mora dugoročni prosjek iznosi oko 1013 hPa. "Nizak tlak" obično označava vrijednosti ispod približno 1009 hPa i gotovo uvijek dolazi popraćen paketom vremenskih promjena: guste oblake, kišu, veću vlažnost i prigušeno svjetlo. Kada se osjećate tromo na dan s niskim tlakom, broj tlaka je samo jedan od faktora koji djeluju istovremeno.

Malo kisika nije glavni krivac

Pad tlaka smanjuje gustoću zraka i po dahu ima nešto manje molekula kisika. Međutim svakodnevne promjene tlaka na kopnu su male u odnosu na ono što bi značajno promijenilo zasićenje krvi kisikom. Veliko norveško istraživanje Tromsø pokazalo je da je za promjenu zasićenja krvi od otprilike 1 posto potreban pad tlaka reda veličine 167 hPa. Uobičajena vremenska oscilacija rijetko prelazi 20 do 40 hPa. Drugim riječima, manjak kisika pri normalnom niskom pritisku na razini mora za većinu ljudi je zanemariv.

Svjetlo i cirkadijalni ritam

Nizak tlak često donese tmurno nebo i znatno manje dnevnog svjetla. Svjetlo je najjači signal za unutarnji 24 satni sat, circadiani ritam. Jako jutarnje i dnevno svjetlo suzbija melatonin, hormon koji izaziva pospanost. Na prigušenim danima suzbijanje melatonina je slabije, pa njegove razine ostaju povišenije tijekom dana i povećavaju subjektivni osjećaj pospanosti. Osim toga melatonin je povezan s neurotransmiterom serotonin koji utječe na raspoloženje i budnost.

Autonomni živčani sustav, unutarnje uho i krvni tlak

Istraživanja pokazuju da unutarnje uho može djelovati kao senzor promjene barometarskog tlaka. Učinci pada tlaka u nekih osoba povezani su sa smjeranjem autonomnog živčanog sustava prema opuštanju, odnosno većom parasimpatičkom aktivnošću, što se može osjetiti kao umor, vrtoglavica ili zamagljenost. Također, u nekih ljudi pad vanjskog tlaka prati i blagi pad krvnog tlaka. Privremeno smanjenje protoka krvi u mozgu i mišićima može povećati osjećaj slabosti.

San, ponašanje i individualne razlike

Toplije, vlažnije i zagušljivo vrijeme koje često dolazi s niskim tlakom može narušiti san. Ako ste loše spavali, sljedeći dan s niskim tlakom samo će produbiti umor. Nadalje, ljudi se manje kreću na sivim danima što dodatno smanjuje razinu energije. Osjetljivost na vremenske promjene snažno varira; neki uopće ne primijete, a drugi osjete intenzivno.

Praktični savjeti

Zaključak i što kaže znanost

Osjećaj pospanosti uz pad tlaka je stvaran i često posljedica kombinacije slabog svjetla, promjena u autonomnom živčanom sustavu i krvnom tlaku, lošijeg sna i promijenjenog ponašanja, a ne jednostavno manjka kisika. Za većinu ljudi to je prolazan problem, no ako je umor jak ili trajan, vrijedi potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka. Praćenje vlastitih obrazaca najpouzdaniji je način da saznate koliko vas vrijeme zaista pogađa.

Izvori

Neka relevantna istraživanja i recenzije uključuju Tromsø studiju o zasićenju kisikom, radove o aktivaciji vestibularnih neurona pri padu tlaka i pregled utjecaja melatonina na cirkadijalni ritam. NOAA i druge meteorološke službe pružaju dodatne kontekstualne podatke o vremenskim uvjetima.