- Atmosferski tlak je težina zraka na nama i mijenja se s vremenskim sustavima
- Najvažnije je promjena i brzina promjene, ne apsolutna vrijednost tlaka
- Glavne teorije uključuju sinuse, srednje i unutarnje uho, trigeminalni živac i cirkulaciju
- Padovi od oko 6 do 10 hPa i brze oscilacije najčešće su povezane s napadima
- Vrijeme obično djeluje uz druge okidače poput sna, stresa i dehidracije
Ako vam se ikad počela javljati glavobolja dok nebo potamni prije oluje, niste to samo zamislili. Velik broj ljudi s glavoboljama i migrenom navodi promjenu vremena, a posebno promjenu atmosferskog tlaka, kao čest okidač. Ovaj tekst objašnjava što je atmosferski tlak, zašto njegove promjene mogu biti povezane s boli u glavi i koje su granice dostupnih dokaza.
Što je atmosferski tlak
Atmosferski tlak je jednostavno težina stupca zraka iznad nas koji pritišće površinu uključujući i naše tijelo. Meteorolozi ga mjere u hektopaskalima hPa, a dugoročni prosjek na razini mora je oko 1013 hPa. Tlak raste i pada kako se vremenski sustavi kreću. Visoke tlakove često pratiti mirno i vedro vrijeme, a niski tlakovi mogu donijeti oblačno i olujno vrijeme. Ipak, važno je ne apsolutna vrijednost nego promjena tlaka i brzina te promjene.
Koliko velika promjena ima smisla
Studije koje uspoređuju dnevne zapise vremena i glavobolje često pokazuju da su relativno male promjene najrelevantnije. Radovi iz Japana navode da padovi od otprilike 6 do 10 hPa ispod standardnog tlaka češće prethode pojavi migrene. Brzi padovi tijekom nekoliko sati čini se važnijim za osjetljive osobe nego polagani pomak kroz dane. Ipak, brojke nisu univerzalne i dio ljudi reagira na porast tlaka.
Mogući mehanizmi
1. Sinusi
Sinusi su zračni prostori u lubanji povezani s vanjskim zrakom uskim kanalima. Brza promjena tlaka može privremeno narušiti izjednačenje ako su kanali djelomično začepljeni, što izaziva bol ili osjećaj pritiska po licu.
2. Unutarnje uho
Srednje i unutarnje uho reagiraju na promjene tlaka, zbog čega nam bubnjići ponekad pucaju u avionu. Istraživanja na životinjama pokazuju aktivaciju živčanih stanica u vestibularnim područjima mozga pri sniženju tlaka, što može objasniti vrtoglavicu uz glavobolju.
3. Trigeminalni živac i cirkulacija
Trigeminalni živac vodi bol s lica i glave i u migreni je ključan. Pad tlaka može povećati razdražljivost tog sustava. Također se raspravlja o promjenama krvnih žila, cirkulacije i ravnoteže tekućina u tkivima koji bi dodatno utjecali na bol.
Nije samo tlak
Vrijedi istaknuti da vrijeme rijetko djeluje samo. Promjena barometra obično ide uz promjene temperature, vlage i svjetla. Glavobolje imaju i brojne druge okidače poput poremećaja sna, stresa, dehidracije i prehrane. Vrijednost vremena često je u tome što dodaje još jedan faktor na već postojeći rizik.
Koliko su dokazi jaki
Većina istraživanja podržava ideju da postoji povezanost ali učinak je umjeren i vrlo individualan. Meta-analize pokazuju da približno oko 20 posto napada može biti povezano s vremenskim promjenama. Neki ljudi osjete pad tlaka, drugi reagiraju na porast ili brze oscilacije.
Što možete učiniti
Ako sumnjate da vas vrijeme pogađa, vodite dnevnik glavobolja uz bilježenje tlaka kroz tjedne i mjesece kako biste uočili uzorke. Pojedinačni dan oluje ne dokazuje uzročnost, ali ponavljajući obrasci pružaju korisne informacije.
Napomena
Ovaj tekst služi za opće razumijevanje i ne zamjenjuje medicinski savjet. Nove, jake ili dugotrajne glavobolje treba razmotriti s liječnikom.
Izvori
NOAA i pregledne studije te članci iz literature o migreni i tlaku koristili su se kao podloga za ovaj sažetak.
Generirano na temelju aktualnih podataka NOAA SWPC i GFZ Potsdam te provjereno od strane tima MeteoStorms.
Izvori podataka:NOAA SWPC, GFZ Potsdam
