- Atmosferski tlak i krvni tlak su različite veličine koje dijele mmHg.
- Izravan mehanički pritisak zraka na krvne žile vrlo je malen; utjecaj vremena je većinom neizravan.
- Temperatura je glavni čimbenik: krvni tlak obično je viši zimi i niži ljeti.
- Hladnoća izaziva vazokonstrikciju pa tlak raste, toplina širi žile i tlak pada.
- Pad atmosferskog tlaka može imati manji, individualan učinak preko autonomnog živčanog sustava, osobito kod starijih i osjetljivih osoba.
Ljudi često koriste riječ tlak za dvije potpuno različite pojave i tu počinje mnogo nesporazuma. Postoji atmosferski tlak o kojem čujete u prognozi vremena, to jest težina stupca zraka iznad nas. I postoji krvni tlak, sila kojom srce potiskuje krv kroz arterije. Dijele naziv i jedinicu, pa je prirodno pretpostaviti da pad jednog znači pad drugog. Stvarna veza je suptilnija i vrijedno ju je razumjeti ako osjećate vremenske promjene u tijelu.
Dvije vrlo različite vrste tlaka
Atmosferski ili barometarski tlak je težina cijelog stupca zraka iznad vas, od tla do ruba svemira. Na razini mora u prosjeku iznosi oko 1013 hPa, što odgovara otprilike 760 mmHg. Tlak raste i pada kako se sustavi vremena mijenjaju. Krvni tlak proizvodi vaše tijelo: svaki otkucaj srca daje sistolički tlak, a između otkucaja diastolički. Mjeri se manšetom na ruci, a ne barometrom na zidu.
Mehanički utjecaj zraka na krv
Prirodno je pitati gura li zrak izravno vaše krvne žile. Iskren odgovor glasi da je izravan mehanički učinak vrlo malen. Tijelo nije kruti hermetički spremnik, već većinom voda koja brzo izjednačava tlak unutar tkiva. Dnevne promjene barometra od nekoliko hPa su sitne u usporedbi sa snagom koju srce generira pri svakom otkucaju. Dakle, zrak vas ne "usisava" niti direktno stiska arterije na način koji bi objašnjavao velike promjene tlaka.
Temperatura radi najveći posao
Kad znanstvenici raščlane faktore, temperatura najčešće izlazi kao glavni pokretač promjena krvnog tlaka. Velike studije pokazuju dosljedan sezonski obrazac: prosječni krvni tlak viši je zimi i niži ljeti. Hladnoća potiče vazokonstrikciju, sužava površinske žile i povećava periferni otpor, pa srce mora raditi snažnije. U toplome žile se šire, otpor pada i tlak se snižava.
Pad tlaka i autonomni živčani sustav
Pad atmosferskog tlaka može imati manji, individualan učinak preko autonomnog živčanog sustava koji podešava rad srca i tonus žila. U većine ljudi prilagodbe su glatke i neprimjetne. Kod starijih ili vremenski osjetljivih osoba slabija ili sporija regulacija može uzrokovati mjerljive promjene i veću dnevnu varijabilnost tlaka. To znači da je važnije kako se organizam prilagođava nego sama brojka na barometru.
Zaključak i savjet
Vrijedi imati perspektivu: vrijeme je samo jedan od mnogih čimbenika koji utječu na krvni tlak. Ako primijetite da vaše vrijednosti prate sezonske ili vremenske promjene, zabilježite ih i razgovarajte s liječnikom. Trajni simptomi ili zabrinjavajući nalazi trebaju medicinsku procjenu, a ne samo objašnjenje barometrom.
Izvori
- European Society of Hypertension Working Group: Seasonal variation in blood pressure: Evidence, consensus and recommendations for clinical practice. PubMed: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31990898/
- Hypertension (AHA) i drugi radovi navedeni u originalnoj literaturi o sezonskim promjenama i odgovoru krvnog tlaka na vremenske uvjete
- NOAA Space Weather Prediction Center: https://www.swpc.noaa.gov/
Generirano na temelju aktualnih podataka NOAA SWPC i GFZ Potsdam te provjereno od strane tima MeteoStorms.
Izvori podataka:NOAA SWPC, GFZ Potsdam
